Nakon dva dana zapadno podupiranih prosvjeda u Tbilisiju, gruzijska vladajuća stranka „Gruzijski san“ povukla je prijedlog zakona o „stranim agentima“ koji su SAD i EU smatrali prijetnjom svojim interesima. Gruzija, zemlja od 3,7 milijuna stanovnika na južnom Kavkazu, smatra se strateški važnom u ratu NATO-a protiv Rusije u Ukrajini, koji je destabilizirao cijelu regiju.
U prosvjedima koji su započeli u utorak izbili su nasilni sukobi policije i prosvjednika te su uhićeni deseci ljudi. Nacrt zakona pod nazivom „O transparentnosti stranog utjecaja“ imao je za cilj prisiliti organizacije poput medija i nevladinih organizacija (NGO) da otkriju jesu li podržani stranim novcem. Prema predloženom zakonu, organizacije koje primaju više od 20 posto svog financiranja iz inozemstva mogle bi biti označene kao „strani agenti“.
Slične antidemokratske mjere donesene su u Rusiji i pojačane u lipnju prošle godine, usred straha da će zapadne vlade, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, povećati svoju potporu takozvanim skupinama i institucijama „civilnog društva“.
Od pada Sovjetskog Saveza takve su organizacije obilato financirale od strane Sjedinjenih Američkih Država i Europske Unije i igrale su istaknutu ulogu u organiziranju takozvane gruzijske „revolucije ruža“ 2003. i ukrajinske „narančaste revolucije“ 2004. U stvarnosti se nije dogodila nikakva revolucija, a oba su slučaja samo označila uspostavljanje prijateljskih režima SAD-a i NATO-a, neprijateljskih prema Moskvi.
Godine 2014. ukrajinsko „civilno društvo“ financirano od Zapada udružilo se s krajnje desnim neonacističkim skupinama u zemlji kako bi nedemokratski srušili vladu Viktora Janukoviča koju je podržavala Rusija i postavili marionetski režim NATO-a.
Iako je prijedlog zakona koji je gruzijska vlada ovaj tjedan nastojala usvojiti predstavljao napad na demokratska prava, nije bilo ničeg progresivnog u političkoj orijentaciji prosvjeda u glavnom gradu zemlje. Klasnim sastavom i političkim izgledom nalikuju onima iz 2003. u Gruziji ili 2004. i 2014. u Ukrajini: ukorijenjeni su pretežno u slojevima srednje klase i predvođeni prozapadnom oporbom u zemlji. Prosvjednici su mahali zastavama EU-a, SAD-a i Ukrajine, a od prvog dana prosvjede su podržali dužnosnici SAD-a i EU-a.
Povlačenje prijedloga zakona pokazatelj je snažnog pritiska NATO-a i prozapadne oporbe na gruzijsku vladu.
Estonija, Latvija i Litva - sve članice NATO-a i EU-a koje su imale istaknutu ulogu u eskalaciji rata u Ukrajini i promicanju antiruskih raspoloženja – osudile su nacrt zakona.
U priopćenju o situaciji u Gruziji diplomati gore navedenih država su napisali: „Pozivamo gruzijski parlament da odgovorno procijeni stvarne interese zemlje i suzdrži se od odluka koje bi mogle potkopati težnje gruzijskog naroda da živi u demokratskoj zemlji koja napreduje prema EU i NATO-u.“
Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price jasno je dao do znanja da Sjedinjene Američke Države na prijedlog zakona gledaju kao na dio veće borbe povezane sa sukobom u Ukrajini i trenutnim proxy ratom Washingtona protiv Rusije.
„Parlamentarno promicanje ovih nacrta zakona inspiriranih Kremljom nespojivo je s jasnom željom naroda Gruzije za evropskom integracijom i njezinim demokratskim razvojem,“ izjavio je Price.
U srijedu je ukrajinski predsjednik Volodomyr Zelensky podržao prosvjednike, zahvalivši im što su mahali ukrajinskom zastavom.
„Želimo biti u Europskoj uniji i bit ćemo. Želimo da Gruzija bude u Europskoj uniji i siguran sam da će to i biti“, rekao je Zelenski. „Želimo da Moldavija bude u Europskoj uniji i siguran sam da će to i biti. Svi slobodni narodi Europe to zaslužuju.“
Gruzijska predsjednica francuskog podrijetla Salome Zourabichvili od početka se protivila prijedlogu zakona i pozvala na „brži i kraći put“ Gruzije u NATO i EU. Predstavljanje zakona opisala je kao dio zavjere skovane u Moskvi.
„Jasno je da Rusija neće lako popustiti, ali Rusija gubi svoj rat u Ukrajini“, rekla je Zourabichvili u intervjuu za CNN.
Vladajući Gruzijski san također je podržavao integraciju zemlje u EU i NATO, ali je istovremeno nastojao održati dobre odnose s Moskvom. Za razliku od Zourabichvili, premijer Irakli Garibashvili, koji je i predsjednik Gruzijskog sna, podržao je zakon i prosvjednike nazvao dijelom „radikalne oporbe“. Od 2012. stranka je obećala „normalizirati“ odnose s Moskvom oko otcijepljene regije Južne Osetije.
Godine 2008., tadašnji gruzijski predsjednik i miljenik Sjedinjenih Američkih Država, Mikheil Saakashvili, pokrenuo je katastrofalan rat s Rusijom, nakon što je pokrenuo topnički napad na glavni grad Južne Osetije Chinvali. Ubijena su najmanje 162 civila.
Gruzijska pravoslavna crkva, koja igra istaknutu ulogu u gruzijskom društvu i politici, također je podržala prijedlog zakona o „stranim agentima“, budući da ta institucija neprijateljski gleda na zadiranja Zapada na njezin teritorij od strane drugih vjerskih organizacija i LGBTQ skupina.
Usred rata u Ukrajini koji podupire NATO, prosvjedi u Tbilisiju i napori NATO-a protiv prijedloga zakona jasno pokazuju da imperijalističke sile neće prihvatiti pokušaje stranke Gruzijski san da balansira između Moskve i Zapada. Očekuju potpunu poslušnost svojim planovima da pokore Rusiju i cijeli bivši Sovjetski Savez.