Njemački kabinet dogovorio je drastično pooštravanje pravila deportacije 29. lipnja. Ako prijedlog zakona postane zakon, dovoljan je samo jedan jedini klik na internetu da vas deportiraju i predaju vašem potencijalnom krvniku.
Prema nacrtu zakona, imigracijske vlasti moći će deportirati ne-njemačke državljane bez sudske presude ako 'odobre' terorističko djelo. Ubuduće čak i jedan komentar koji veliča i odobrava terorističko djelo na društvenim mrežama može opravdati ozbiljan interes za protjerivanje, navodi se na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova koju vodi Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka, SPD), koja je odgovorna za Nacrt.
Nije nužno da dotična osoba izričito podržava „terorističko kazneno djelo“. Dovoljno je „lajkati objavu na društvenim mrežama kao što su YouTube, Instagram, TikTok itd.“, navodi se u obrazloženju prijedloga zakona.
Do sada je „ozbiljan interes za protjerivanje“ od strane države postojao samo u slučaju kaznenih djela kao što su kaznena djela vezana za drogu, trgovinu ljudima ili prisilni brak. Počinitelji – ili osumnjičenici – mogu biti deportirani u takvim slučajevima bez da prethodno budu osuđeni prema kaznenom zakonu. Sada je isto omogućeno nakon „lajka“ na društvenim mrežama. Time se otvaraju vrata potpuno samovoljnom ponašanju vlasti.
Ministrica unutarnjih poslova Faeser navela je „barbarske terorističke napade Hamasa na Izrael“ kao primjer terorističkog zločina čije će „odobrenje“ dovesti do deportacije. Međutim, od napada Hamasa svatko tko prosvjeduje protiv genocida u Gazi koji provodi Izrael ili ističe da sukob nije počeo 7. listopada 2023., nego 75 godina ranije s Nakbom, optužuje se za potporu terorizmu.
Zamjenica predsjednika parlamentarne skupine konzervativne CDU/CSU Andrea Lindholz (CSU), za koju nacrt zakona ne ide dovoljno daleko, čak eksplicitno poziva na ono što je već implicitno uključeno: deportaciju svih onih koji prosvjeduju protiv genocida u Gaza. „S obzirom na masovni antisemitizam i kalifatske demonstracije na njemačkim ulicama, svaki antisemitski i antidemokratski prekršaj mora redovito dovesti do deportacije“, rekla je.
Thomas Oberhäuser, predsjednik Radne skupine za zakon o migraciji pri Udruzi njemačkih odvjetnika (DAV), kritizirao je nacrt. „Morate razviti puno pravne mašte da definirate stavljanje 'lajka' kao ekvivalent širenju“, rekao je.
Oberhäuser je kao upozoravajući primjer naveo slučaj predsjednice Tehničkog sveučilišta u Berlinu Geraldine Rauch. Optužena je da mrzi Židove jer je lajkala tri objave na Twitteru/X u kojima je kritiziran genocid u Gazi koji provodi Izrael. Iako ne može biti deportirana kao njemačka državljanka, bila je pod ogromnim pritiskom da podnese ostavku na svoje mjesto.
Nacrt zakona predstavlja ozbiljan napad na temeljno demokratsko pravo na slobodu izražavanja. Pod nacističkom diktaturom, šala koja je dovodila u pitanje „konačnu pobjedu“ Njemačke mogla je dovesti do smrtne kazne. Sada je dovoljan jedan „lajk“ ispod objave koja je u suprotnosti s njemačkom vanjskom politikom za nalog za deportaciju u zemlju u kojoj bi se pogođena osoba mogla suočiti sa zatvorom, mučenjem i smrću. Cilj je suzbiti svako kritičko izražavanje mišljenja.
Vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i Slobodne demokratske stranke (FDP) želi požuriti s nacrtom zakona kroz parlament. Kako bi se izigrali zadani rokovi, prijedlog zakona ide kao amandman na zakonsku proceduru koja je u tijeku, a koja sadržajno nema nikakve veze s njim. Razlog za ovu žurbu je dramatična eskalacija ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, u kojima njemačka vlada igra vodeću ulogu.
Ukrajinska vojska je ozbiljno osiromašena vojnicima, a otpor tekućem sukobu se pojačava. U takvim okolnostima NATO se sprema intervenirati vlastitim trupama i tako otvoriti izravan sukob s Rusijom. O tome bi početkom srpnja trebao odlučiti summit NATO-a u Washingtonu. Njemačka, koja je ionako najveći financijski podupiratelj rata nakon SAD-a, igrat će vodeću ulogu u širenju rata.
Na Bliskom istoku, Izrael se priprema proširiti rat na Libanon – i konačno Iran – uz njemačku i američku podršku. Izraelski ministar obrane Yoav Gallant, koji je već izvršio svoje prijetnje smrću Palestincima u Gazi, prijeti da će Libanon bombardirati „nazad do kamenog doba“.
Ova ratna politika, koja nailazi na sve veće odbacivanje javnosti, i njezini ogromni financijski troškovi ne mogu se pomiriti s demokracijom. Zahtijeva uspostavu policijske države.
Novi zakon o deportaciji dio je stalne borbe protiv demokratskih prava. Zabranjuju se demonstracije u obranu Palestinaca ili se podvrgavaju drakonskoj cenzuri, oporbenim studentima i nastavnicima prijeti se sankcijama, klimatski aktivisti tjednima se zatvaraju u preventivni pritvor. Njemačka domaća obavještajna služba (Ured za zaštitu ustava) transformira se u obnovljeni Gestapo, koji ne samo da „promatra“ socijaliste svim sredstvima dostupnim tajnoj službi, već ih i prokazuje posjednicima i poslodavcima i osigurava da su im uskraćene bilo kakve prostorije.
Zakon je pripremljen višetjednom kampanjom klevetanja, čiji je scenarij mogla napisati krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD). Nakon što je afganistanski izbjeglica 31. svibnja u Mannheimu nožem napao krajnje desničarskog provokatora i izbo policajca u tučnjavi koja je uslijedila, zahtjev za „deportacijom stranaca kriminalaca“ dominirao je političkom raspravom. I to usprkos činjenici da je počinitelj već 11 godina živio u Njemačkoj, oženio se Njemicom i imao dvoje djece, a da prethodno nije privukao nikakvu političku pozornost.
To međutim nije obeshrabrilo njemačke političare. SPD, Zeleni i sve druge stranke nadmašile su se svojom agitacijom protiv izbjeglica. Kancelar Olaf Scholz obećao je deportirati „kriminalce“ u Afganistan, gdje su na vlasti talibani. Novi zakon je rezultat ove kampanje.
Znakovito je da se, uz SPD, najveći ratni huškači – Zeleni i FDP – najžešće zalažu za zakon i s njim povezano ukidanje slobode izražavanja. „Svatko tko se ruga liberalnom osnovnom poretku navijajući za terorizam i slaveći strašna ubojstva gubi pravo na ostanak. Zato mijenjamo pravo boravka“, izjavio je vicekancelar Robert Habeck (Zeleni).
Parlamentarni tajnik parlamentarne skupine FDP-a, Stephan Thomae, inzistirao je na tome da jedan post može „opravdati ozbiljan interes za deportaciju“. „Svatko tko potiče mržnju na internetu ne čini beznačajan prekršaj, već remeti javni mir, ugrožava naš slobodan i demokratski temeljni poredak i nema mu mjesta u Njemačkoj“, napisao je.
Sa svoje strane, Savez Sahra Wagenknecht (BWS) bio je najzlobniji u svom huškanju protiv navodnih „stranaca kriminalaca“. Izvorno, uz žestoku reakciju protiv izbjeglica, BSW je u središte svoje agitacije stavio zahtjev za mirom u Ukrajini i socijalnom jednakošću. Sada je posljednje dvije teme potisnuo u drugi plan.
Nakon dobrih rezultata anketa za državne izbore u rujnu, BSW se priprema za moguću koalicijsku vladu s konzervativnim CDU-om u pokrajinama Saskoj i Tiringiji. Wagenknecht zna, naravno, da se mora odreći svog verbalnog protivljenja ratu u Ukrajini i svojih obećanja društvenih reformi da bi se to dogodilo. Zato se ona sve više fokusira na antiizbjegličku agitaciju.
Ona je s desnice napala Faeserin novi zakon o deportaciji. U intervjuu za dnevnik Die Welt optužila je socijaldemokratsku ministricu unutarnjih poslova da čini premalo u borbi protiv kriminala i nekontroliranih migracija. Ona „sigurno nije bila prava ministrica unutarnjih poslova da zaustavi kriminal i nekontrolirane migracije“, objasnila je Wagenknecht.
Faeser je „prije svega ministrica koja najavljuje mjere, ali je učinila premalo da suzbije nekontrolirane migracije i zaustavi nagli porast imigrantskog kriminala, po uzoru na druge evropske zemlje“, nastavila je Wagenknecht. „Ni opasni pojedinci ni tražitelji azila odgovorni za teška kaznena djela nisu dosljedno deportirani.“ Umjesto toga, Faeser „nalazi utočište na internetu umjesto da se suoči sa svojim neuspjehom.“
Skretanje u desno svih političkih stranaka pokazuje da opasnost od fašizma i diktature ne izvire samo iz AfD-a. Rat i fašizam odgovor su vladajuće elite na beznadnu krizu kapitalističkog sustava. Njima se može suprotstaviti samo neovisni pokret međunarodne radničke klase koja se bori za socijalistički program.