Nakon debate 27. lipnja između predsjednika Joea Bidena i Donalda Trumpa, i samo četiri mjeseca prije predsjedničkih izbora u SAD-u, sve su glasniji pozivi unutar političkog establišmenta i medija da Biden odstupi s mjesta kandidata Demokratske stranke i možda čak podnese ostavku na dužnost.
U nedjelju je čelnik demokratske manjine u Zastupničkom domu Hakeem Jeffries sazvao internetsku konferenciju s članovima odbora za rangiranje. Izvještano je da su predstavnici Jerry Nadler (New York–Odbor za pravosuđe), Mark Takano (Kalifornija–Odbor za pitanja veterana), Don Beyer (Virginia–Administrativni odbor) i Adam Smith (Washington–Odbor za oružane snage) pozvali Bidena da se povuče .
Govoreći u emisiji „Meet the Press“, demokratski zastupnik u Kaliforniji Adam Schiff primijetio je da Bidenov intervju s ABC-jevim Georgeom Stephanopoulosom u petak „nije otklonio zabrinutosti“. Senator iz Virginije Mark Warner okuplja grupu senatora s ciljem da izbace Bidena iz utrke. Uloga Schiffa, bivšeg predsjednika Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma, i Warnera, sadašnjeg predsjednika Odbora za obavještajna pitanja Senata, naglašava blisku uključenost obavještajnih agencija u ove rasprave.
Bez obzira na to hoće li Biden odustati od predsjedničke utrke ili ne, što se čini sve izglednijim, znatan dio vladajuće klase očito je izgubio povjerenje u njega.
Bidenov nastup u raspravi ubrzao je ove manevre, ali u pitanju su temeljnija pitanja. Doista, činjenica da je Bidenova kognitivna sposobnost značajno oštećena poznata je već neko vrijeme. Fijasko rasprave, međutim, onemogućio je daljnje javno poricanje te činjenice.
Zabrinutost unutar frakcija vladajuće klase koja je na strani demokrata da će Biden izgubiti u natjecanju s Trumpom motivirana je s nekoliko čimbenika.
Tu su, prije svega, implikacije za vanjsku politiku SAD-a. Ovaj tjedan, čelnici država članica NATO-a sastaju se u Washingtonu D.C. kako bi isplanirali sljedeću fazu eskalacije u ratu protiv Rusije, uključujući pripreme za izravno raspoređivanje tisuća NATO vojnika. Veliki kontingent „CIA-inih demokrata“ koji unutar Kongresa funkcioniraju kao izravni agenti vojnog i obavještajnog aparata ne vjeruju Trumpu i strahuju da bi njegovo nestalno vođenje vanjske politike moglo poremetiti daleko odmakle ratne planove američkog imperijalizma u Ukrajini i na Bliskom i Dalekom istoku.
U izjavama u kojima brani svoju poziciju kandidata Demokrata, Biden je naglasio ovo pitanje. Hvalio se Stephanopoulosu: „Ja sam tip koji je sastavio NATO, budućnost. Nitko nije mislio da ga mogu proširiti. Ja sam tip koji se suprotstavio Putinu. Nitko nije mislio da bi se to moglo dogoditi. Ja sam tip koji je sastavio južnopacifičku inicijativu s [vojnim savezom] AUKUS.“
Drugo i još temeljnije razmatranje unutar vladajuće klase su posljedice Trumpove pobjede za društvenu i političku stabilnost Sjedinjenih Američkih Država.
Prošlotjedna odluka Vrhovnog suda u slučaju Trump protiv Sjedinjenih Američkih Država proglasila je predsjednika imunim na kazneni progon za bilo koji zločin počinjen pod pokrićem „službenog“ djela. Ovo ne samo da daje legitimitet Trumpovom državnom udaru od 6. siječnja, već postavlja predsjednika iznad zakona i transformira „vrhovnog zapovjednika“ u diktatora.
Kao što su suci koji se nisu slagali u slučaju sami primijetili, presuda daje imunitet za predsjedničke aktivnosti u rasponu od ubojstva političkih protivnika do organiziranja vojnog udara. Ova odluka bez presedana najavljuje slom ustavnih rješenja koja reguliraju cjelokupni državno-federalni ustroj zemlje.
U svojoj analizi presude Vrhovnog suda, WSWS ju je okarakterizirao kao kontrarevoluciju od 1. srpnja 2024., napominjući: „Stalno stanje diktatorske vladavine okružuje stanara Bijele kuće, slično autoritetu fašističkih država prošlog stoljeća koncentrirana u Mussoliniju i Hitleru.“
Presuda, kojom su zapravo poništeni Ustav i temeljna demokratska načela koja su promicala Američka revolucija i građanski rat, pogoršala je vrlo nestabilne društvene i političke uvjete koji postoje u Sjedinjenim Američkim Državama. U dijelovima vladajuće klase postoji svijest da će dolazak Trumpa na vlast pod ovim uvjetima potaknuti eksplozivno društveno nezadovoljstvo i proces nepovratne političke radikalizacije.
Dok su mediji uglavnom izbacili spominjanje presude iz svog izvještavanja, poznati povjesničar sa Sveučilišta Princeton Sean Wilentz, pišući u New York Review of Books, naglasio je njen dalekosežni značaj. Odluka, napisao je Wilentz,
je radikalno promijenila samu strukturu američke vlade, utirući put MAGA autoritarizmu na način sličan onome kako je Taney Court nastojao učvrstiti instituciju ropstva. Sve to čini Trumpa protiv Sjedinjenih Američkih Država Dredom Scottom našeg vremena.
Dred Scott je referenca na presudu Vrhovnog suda iz 1857. godine koju je donio vrhovni sudac Roger Taney, a koja je učvrstila instituciju ropstva i učinila građanski rat gotovo neizbježnim. Iako Wilentz to ne kaže eksplicitno, implikacije su jasne: Sjedinjene Američke Države su na rubu novog građanskog rata.
Nije riječ samo o karakteristikama Trumpa ili određenom sastavu Vrhovnog suda, koji je proveo niz duboko reakcionarnih odluka koje podrivaju temeljna demokratska načela. To je kulminacija desetljećima dugog procesa koji se ubrzao u proteklih četvrt stoljeća.
U vrijeme krađe izbora 2000., u predavanju pod naslovom „Lekcije iz povijesti: Izbori 2000. i novi 'nezadrživ sukob',“ predsjednik međunarodnog uredničkog odbora WSWS-a David North primijetio je da je odluka Vrhovnog suda da se izbori predaju Bushu otkrila „koliko je daleko američka vladajuća klasa spremna ići u kršenju tradicionalnih buržoasko-demokratskih i ustavnih normi“. North je upitao,
Je li spreman sankcionirati izborne prevare i potiskivanje glasova i postaviti u Bijelu kuću kandidata koji je do te dužnosti došao očito nezakonitim i antidemokratskim metodama?
Značajan dio buržoazije, a možda čak i većina američkog Vrhovnog suda, spreman je učiniti upravo to. Unutar vladajućih elita došlo je do dramatične erozije podrške tradicionalnim oblicima buržoaske demokracije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Devet dana kasnije, većina Vrhovnog suda donijela je svoju zloglasnu odluku Bush protiv Gorea, ukrali izbore i predali vlast Bushu, što su Gore i Demokratska stranka prihvatili. Nakon izbora 2000. uslijedio je neprestani i sve veći napad na demokratska prava, i pod demokratima i pod republikancima, koji je uključivao neograničeno špijuniranje, mučenje kao državna politika, pritvor na neodređeno vrijeme bez odgovarajućeg postupka i atentat dronovima, uključujući građane SAD-a.
Slom demokratskih oblika vladavine ima dva temeljna objektivna uzroka: 1) neprestani i eskalirajući rat; i 2) ekstremni rast društvene nejednakosti.
Nakon izbora 2000. uslijedio je „Rat protiv terorizma“, uključujući invaziju na Afganistan i Irak pod Bushem i niz ratova diljem Bliskog istoka pod Obamom, koji je sada metastazirao u otvoreni sukob između NATO sila i Rusije. Bidenova administracija i američki imperijalizam u potpunosti su podržali genocid u Gazi, koji je, prema studiji objavljenoj u petak u The Lancetu, doveo do smrti otprilike 186,000 ljudi, ili gotovo 8 posto ukupnog stanovništva.
Kapitalistička oligarhija kontrolira cijeli državni aparat koji egzistira kao permanentna urota protiv interesa velike većine stanovništva, radničke klase. U medijskim komentarima o Bidenovoj sudbini stalno se spominju „donatori“, tj. korporativno-financijski oligarsi koji ulijevaju milijarde dolara u blagajnu kampanje i demokrata i republikanaca. Podrazumijeva se da će konačnu odluku donijeti šačica milijardera koji financiraju kampanje obje kapitalističke stranke.
Komentirajući sve dublju krizu američke demokracije, predsjednički kandidat Stranke socijalističke jednakosti Joseph Kishore napisao je na X:
Za radničku klasu kritično je pitanje intervenirati u krizi svojim vlastitim programom. Demokracija se ne može održati u okviru kapitalizma. Obrana i širenje demokratskih prava zahtijeva eksproprijaciju kapitalističkih oligarha, kraj diktature korporativne i financijske elite, uspostavu radničke države, u SAD-u i na međunarodnoj razini, te socijalističku reorganizaciju društvenog i ekonomskog života.
Dana 24. srpnja, World Socialist Web Site i Socijalistička stranka jednakosti održati će demonstracije i sastanak u Washingtonu D.C. koji će se podudarati s obraćanjem izraelskog premijera Benjamina Netanyahua Kongresu. Svrha ovog događaja je izgradnja pokreta u radničkoj klasi protiv genocida u Gazi, imperijalizma i kapitalizma, te u obrani demokratskih prava. Pozivamo naše čitatelje i podupiratelje da planiraju prisustvovati i pomognu u izgradnji demonstracije ispunjavanjem obrasca.